Europska noć muzeja (subota, 16.5.) i Međunarodni dan muzeja (ponedjeljak, 18.5.)

U ponedjeljak, 18. svibnja 2015. se obilježava Međunarodni dan muzeja. Manifestacija Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-a) se ove godine obilježava po 35-i puta i ima za cilj promicanje muzejske struke putem kreativnih događanja i aktivnosti te osvješćivanja uloge muzeja kao institucija koje doprinose društvu i njegovu razvoju. Danu muzeja prethodit će Europska noć muzeja koja se održava u subotu 16. svibnja. U obje manifestacije se uključuje i Muzej Slavonije. U tijeku Europske noći muzeja (subota, 16. svibnja) Muzej će biti otvoren od 18 do 22 sata. Na Dan muzeja (18. svibanj) Muzej će biti otvoren od 9 do 21 sat) Ulaz za sve posjetitelje tijekom obje manifestacije je besplatan.

 

 


"Stakleni sjaj - Zbirka stakla Muzeja Slavonije (19.-20. stoljeće)" u Muzeju Subotice

Gradski muzej Subotica i Muzej Slavonije iz Osijeka srdačno Vas pozivaju na obilazak izložbe "Stakleni sjaj - Zbirka stakla Muzeja Slavonije (19.-20. stoljeće)" koja je otvorena 8. svibnja 2015. u Gradskom muzeju Subotica i traje do 16. lipnja 2015. godine.


Tribina i predstavljanje knjige "Jugoslavija i svijet 1968.", autora dr.sc. Hrvoja Klasića

01.06.2012.

U utorak 12. lipnja 2012., s početkom u 18 sati, u prostorijama Muzeja Slavonije održat će se tribina i predstavljanje nove knjige nakladničke kuće Ljevak "Jugoslavija i svijet 1968.", autora dr. sc. Hrvoja Klasića.


Knjiga govori o promjenama u Jugoslaviji 1968. godine i njezinu položaju u svjetskom i europskom kontekstu, o odnosu prema Pokretu nesvrstanih, Varšavskom bloku i Zapadu.

 

Na tribini će sudjelovati autor knjige dr. sc. Hrvoje Klasić i urednik Kristijan Vujčić.

 

Iznimno zanimljivo djelo "Jugoslavija i svijet 1968." povjesničara Hrvoja Klasića problematizira situaciju u Jugoslaviji tijekom jedne od najburnijih godina druge polovice 20. stoljeća. Na jednoj razini, obrađuju se promjene u zemlji, najvećim dijelom uvjetovane započetom privrednom reformom (1965.). Na drugoj razini promatra se položaj Jugoslavije 1968. u europskom i svjetskom kontekstu, njezin odnos prema Pokretu nesvrstanih, Varšavskom bloku i Zapadu. Iz te analize vidljiv je specifičan položaj Jugoslavije između Istoka i Zapada. Posebna pozornost posvećena je odnosu Jugoslavije prema Praškom proljeću i intervenciji Varšavskog bloka na Čehoslovačku. Kroz cijelo djelo promatra se položaj i uloga Josipa Broza Tita, kako u zemlji, tako i na međunarodnoj političkoj sceni. Osim najširoj publici, knjiga će poslužiti i kao vrijedna literatura znanstvenicima, studentima humanističkih znanosti i brojnim sudionicima obrađenih događaja, ali i kao poticaj daljnjem istraživanju suvremene hrvatske povijesti.

 

Iz Recenzije prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine:

„Jedan od omiljenih predavača, Klasić je i u tekstu knjige pokazao zašto su učionice u kojima izvodi nastavu uvijek prepune. Jugoslavija i svijet 1968. utemeljena je na građi iz različitih arhiva, iscrpna i živa kada rekonstruira pojedina zbivanja, a opet knjiga koja odaje duh prijelomne, revolucionarne, nemirne 1968. u Francuskoj, SAD-u i, najviše, u Jugoslaviji. (...) Knjiga Jugoslavija i svijet 1968. puno je više od znanstvenog teksta. Ona je zabavna, važna i potrebna."

 

O autoru:
Hrvoje Klasić rođen je 6. 12. 1972. u Sisku. Godine 1997. diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao i doktorirao. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu Hrvatsko proljeće u Sisku. Suautor je dokumentarne serije Hrvatsko proljeće, nastale u produkciji Hrvatske radiotelevizije.


Izvadak iz Predgovora:
„Zašto baš 1968.? Bila je to svakako jedna od najturbulentnijih godina druge polovine 20. stoljeća. Rat u Vijetnamu bio je u punom jeku. Atentati na Martina Luthera Kinga i Roberta Kennedyja podsjetili su svjetsku javnost da ni visokorazvijena demokratska društva nisu imuna na nedemokratske oblike političke borbe. Mladi, poglavito studenti, bez obzira na rasu, spol ili podrijetlo, vrlo burno izražavaju svoje nezadovoljstvo svijetom u kojem žive. Politička elita u Moskvi još jednom se potrudila dokazati da je socijalistička praksa nespojiva s 'ljudskim likom'. Turbulencije nisu zaobišle ni Jugoslaviju. Dvadeset pet godina nakon osnivanja, federacija sastavljena od šest republika i dviju pokrajina proživljavala je ekonomsku, političku i socijalnu krizu. Razlike u pogledima na jugoslavensku budućnost prisutne su unutar saveznog rukovodstva, između republičkih rukovodstava, ali i u najširoj javnosti."